3/29/2011 0 komentari

6 jeftinih marketing strategija


Kada vodite marketing neke velike firme sa zavidnim budžetom za marketing, sve što trebate jeste da sakupite kreativni tim dizajnera, programera i ljudi koji će osmisliti kampanju, na vama je samo da se bavite koordinisanjem posla. Ali kada vidite marketing male firme sa vrlo ograničenim budžetom za oglašavanje morate biti ekstra maštoviti i ustrostručiti svoje marketinške napore kako bi privukli kupce i povećali prodaju. Danas je ovaj posao postao dodatno otežan zbog posljedica ekonomske krize koja je naučila potrošače da budu još oprezniji nego ranije.

U ovom postu ću pisati o 6 ideja koje će pomoći u marketingu vašeg poslovanja, povećati prodaju i na kraju pomoći da izgradite prepoznatljiv brend na trzištu uz minimalne troškove.

1. Izađite u šetnju
Sledeći put kad budete šetali gradom, obratite paznju na male radnje i njihove izloge. Ako vam se neki izlog učini pogodnim, uđite unutra i potražite vlasnika. Sve što trebate da uradite jeste da dogovorite sa njim, da za određenu sumu, vaš reklamni plakat stavi na izlog. Pazite, možete platiti reklamni prostor 25 evra mjesečno na mjestu gdje neko plaća kiriju 1500 evra svakog mjeseca. Ova taktika radi i u obrnutom smjeru, ako ste vlasnik radnje sa dobrim izlogom (dovoljno velikim izlogom na prometnom mjestu) ponudite drugim poduzetnicima prostor za oglašavanje na vašem izlogu po povoljnoj cijeni.

2. Posebna ponuda, samo danas
Ako vam prodaja zastane, pokušajte sa slanjem e-maila sa formulom: „ Ukoliko nazovete još danas na 007 007 007, imate popust od 25%.“ Ova metoda stvarno djeluje, u Americi. Ipak, besplatna je, pa vas ništa ne košta probati. Ideja hitnosti pokreće kupce na akciju, a poseban popust će ih dodatno podstaći da vas pozovu.

3. Trač tehnika (ili tehnika preporuke)
Ovo je izuzetna tehnika, pogotovo na našim prostorima. Svi koji su zaposleni kod vas ili sarađuju sa vama imaju svoje prijatelje, a njihovi prijatelji imaju svoje prijatelje i poznanike. Pa, ništa vas ne spriječava da u sljedećih 48h kontaktirate ili još bolje obiđete svog: knjigovođu, advokata, vodoinstalatera, električara, dostavljača, noćnog čuvara, mehaničara, gomilu prijatelja, rodbinu, sveštenika, zubara, doktora, trenera itd. Ukoliko vi, ili uži krug vaših radnika i prijatelja ne poznaje nikoga ko bi mogao biti zainteresovan za vašu uslugu ili proizvod, neko sa spiska sigurno zna. Sve što trebate jeste zamoliti te ljude da vas preporuče ili vas zgodnom prilikom spomenu svojim prijateljima. Neka sitna usluga će im sigurno pomoći da se sjete. U najmanju ruku, mogu proslijediti vašu vizit kartu ili vas spomenuti na svojoj web stranici, biltenu, ili blogu. Naravno, obratite pažnju da vaši trač promoteri razumiju ono što prodajete.

4. Naplati
Uvijek naplatite vaše promotivne seminare i radionice. Ljudska psiha je čudesna: „Ne znam šta je dobro, al znam šta je skupo“. Radionice i kursevi koji se naplaćuju, gotovo uvijek, donose više sudionika nego besplatni događaji. Postoje dva dobra razloga. Prvo, plaćanje nečega implicira „vrijednost“, tj. učesnici koji plate će više cijeniti vaš seminar ili radionicu. Drugo, kada ljudi plate, osjećaće veću obavezu i sam događaj shvatiti ozbiljnije. Samim tim, redovnije će dolaziti i više će se truditi. Ne morate mi vjerovati na riječ, testirajte.

5. Postanite lokalna vijest
Iako se osjećate kao sitna riba u tržišnom moru, PR nije rezervisan samo za krupne ribe. Ne zaboravite na pravo slobode govora i da se odnosi s javnošću odnose i na vas. Možda reportažu o vama neće pustiti u udarnom terminu na državnoj televiziji, ali lokalni mediji (radio, tv i novine) su vam svakako dostupni. Sve što trebate jeste da razmislite o tome kako vaše poslovanje utiče na društvo i šta je to što će privući pažnju i pokrenuti priče. Recimo da pokrenete akciju: besplatno šišate penzionere, ili dajete 50% popusta studentima u vašem kafe baru. Zatim nazovite novine i obavjestite sretnog reportera da je u toku akcija, on će svakako doći (lokalni mediji su gladni svježih domaćih vijesti).    

6. Udrite po čulima
Mislite da se miris ćevapa širi oko roštiljnica slučajno? Ili da se fina muzika u super-marketima pušta radi reda? Naravno da ne? Uticanjem na čula dotaknućete podsvjesni dio uma vaših kupaca. Pozitivno im stimulišite um i oni će biti sretni što kupuju, a to je ono što vam je apsolutno bitno za vas.  Recimo da ste stomatolog (ili imate malu kliniku), nema ništa gore od mirisa tj. smrada sredstava za dezinfekciju koje se koriste u ambulanti. Pokušajte sa osvježivačom zraka ili mirisnim svijećama i sl. To će pomoći vašim klijentima (pacijentima) dok čekaju. A ako vam je čekaonica redovno puna, svježi kolači i „sok od đusa“ će dobro doći. Što je vašim klijentima ugodnije, biće i više spremni da čekaju. Pretvorite im čekanje u prijatno iskustvo i oni će vas sigurno preporučiti i rado će vam se vraćati. Pa, kada budete planirali vaše sljedeće marketinške aktivnosti, sjetite se stimulisanja čula (vid, sluh, ukus i miris).   

Dakle, ovo su samo neke od ideja i nadam se da će vam pomoći u radu, i što je najbitnije, poslužiti kao inspiracija u budućim marketinškim kampanjama. Zapamtite: pametan marketing je dobar marketing. Srećno.

3/26/2011 0 komentari

Gorila marketing: MARKETING

Gorila marketing: MARKETING: "„Marketing je obavještajna služba poslovne vojske.“ Keni Marić Riječ marketing je skrojena od anglosaksonske riječi market što znači tržište..."
3/20/2011 0 komentari

ERA FACEBOOK-a - Društvu je potrebna društvena mreža

Zbog nezaustavljivog rasta mreže Facebook-a, ovaj društveni fenomen je postao nezaobilazno marketinško polje za sve veći broj poslovnih ljudi. Ona je realnost koja prožima sve društvene slojeve, a povećavanjem broja korisnika povećava se i broj mogućnosti koje se otvaraju za vaše poslovanje. Ako firme kao što su Coca-Cola, Volkswagen i Microsoft imaju Facebook stranice koje su besplatne, zašto ne biste i vi? „Ako ne postojite na Facebook-u, onda i ne postojite“.


Kratka istorija velikog Facebook-a

Mark Zuckerberg, student druge godine na Harvardu, početkom 2004. godine, započinje rad na projektu Facebook . Ime „Facebook“ je posudio od školske publikacije sa slikama bivših i aktivnih studenata, koja je imala za cilj da se studenti bolje upoznaju. 

3/17/2011 0 komentari

Šta je Gorila :)


Pita uciteljica djake: Deco ko ce da mi kaze sta je to gorila?
Javi se Perica:pa ovako uciteljice"jednog dana u kuci smo bili ja,tata ,mama ,brat ,sestra ,baba ,deda ,mace ,kuce i odjednom je nestala struja,tata je upalio svecu i ona je Gorila"

3/14/2011 0 komentari

Gorila marketing: FACEBOOK MARKETING

Gorila marketing: FACEBOOK MARKETING: "Ukolik ste vlasnik firme, caffe bar-a, web stranice ili želite reklamirati svoje usluge, Facebook marketing je idealan za vas. Postoje dva r..."
3/13/2011 0 komentari

STIŽE NOVA GARDA

Milijarderi tehnološkog svijeta

Sa brzim internetom, brzo je stigla i nova garda milijardera. U tehnološkom svijetu, kakav je postao naš, ništa nije nemoguće, a svakog mijeseca možemo da upoznamo novog milijardera koji dolazi upravo iz tehnoloških kompanija.

Čudesna je činjenica da su proizvodi vrijedni milijarde dolara nastali u glavama tinejdžera koji su danonoćno tipkali po tastaturi i stvorili ono što danas zovemo „sveznajući“ Google, ili Facebook bez kojeg bi smo ostali sami. Tehnologija je ono što se traži, i u većini segmenata potražnja je jača od ponude.

Ovo je lista petnaest najvećih milijardera tehnološkog svijeta:

15. Eric Schmidt
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 6,3 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 7 milijardi dolara
Poredak započinjemo Ericom Schmidtom, službeno još uvijek prvim čovjekom Googlea. Na toj ga poziciji u travnju mijenja Larry Page, Googleov suosnivač.

Schmidt je također dioničar kompanije, čije su dionice u 2010. porasle 18 posto.

14. Masayoshi Son
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 5,9 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 8,1 milijardi dolara
Son je prije trideset godina osnovao internetsku i telekomunikacijsku kompaniju Softbank. Njegova tvrtka ovlašteni je zastupnik za iPhone u Japanu.

13. Steve Jobs
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 5,5 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 8,3 milijardi dolara
Rast Jobsovog bogatstva najlakše je objasniti ovom činjenicom – Appleova dionica protekle je godine uzletila 80 posto.  Iza uspjeha stoje Appleovi novi proizvodi iPad, iPhone… 

12. Lee Kun-Hee
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 7,2 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 8,6 milijardi dolara
Prvi čovjek Samsunga bogatstvo je povećao zahvaljujući snažnom rastu dionica kompanije.

11. Robin Li
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 3,5 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 9,4 milijardi dolara
Robin Li iza sebe ima odličnu godinu, a zahvaljujući trgovanju njegovim dionicama na tržištu SAD-a bogatstvo mu se u 2010. godini više nego udvostručilo.

10. Paul Allen
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 13,5 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 13 milijardi dolara
Rocker, milijarder, filantrop, biznismen… Susnivač Microsoft-a.

9. Mark Zuckerberg
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 4 milijarde dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 13,5 milijardi dolara
Velika godina je iza Marka Zuckerberga i Facebooka. U 2010. godini vrijednost kompanije, u kojoj Mark ima nešto više od 24 posto udvostručila se, dosegnuvši 50 milijardi dolara. Njegovo se bogatstvo više nego utrostručilo, na 13,5 milijardi dolara.

Koliko je u SAD-u cijenjen pokazala je i nedavna večera u Bijeloj kući, gdje je prvi s desna sjedio uz Baracka Obamu.

8. Steve Ballmer
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 14,5 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 14,5 milijardi dolara
Microsoftov predsjednik uprave 2010. je započeo s 14,5 milijardi dolara, a tako ju je i završio.

Najznačajniji događaj za njega je u 2010. godini predstavljanje Windowsovog operativnog sustava koji je kasnije prodan u 300 milijuna primjeraka.

7. Michael Dell
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 13,5 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 14,6 milijardi dolara
Bogatstvo Michaela Della lansiralo je povećanje prihoda kompanije Dell za pet posto. U 2010. predstavio je i Dellov pametni telefon Streak 7.

6. Azim Premji
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 17 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 16,8 milijardi dolara
Azim Premji indijski je poduzetnik, najpoznatiji kao vlasnik Wipro Technologies, treće po veličini indijske kompanije za razvoj softvera. Ali Azim uz to posjeduje još neke velike kompanije, a svrstavan je i u TOP 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu. Bogatstvo mu se u 2010. smanjilo za 200 milijuna dolara.

5. Jeff Bezos
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 12,3 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 18,1 milijardi dolara
Jeff Bezoss vlasnik je Amazona, najveće svjetske online trgovine, vrijednost čijih je dionica u 2010. porasla čak 50 posto. Amazon je u četvrtom kvartalu prošle godine ostvario 416 milijuna dolara neto dobiti, ili 91 cent po dionici.

4. Sergey Brin
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 17,5 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 19,8 milijardi dolara
Sergey Brin suosnivač je Googlea, internetske tražilice koja je u 2010. godini uspjela održati nevjerojatnih 2/3 globalnog tržišta. Dionica kompanije prošle je godine porasla 18 posto.

3. Larry Page
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 17,5 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 19,8 milijardi dolara
Drugi Googleov suosnivač također je godinu završio teži za 2,3 milijardi dolara. On je u 2010. godini postao predsjednik uprave kompanije, a novu funkciju preuzima u travnju, kada će zamijeniti Erica Schmidta.

2. Larry Ellison
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 28,5 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 39,5 milijardi dolara
Dionica Ellisonovog Oraclea u 2010. godini porasla je 30 posto. Također dobio je suđenje protiv SAP-a teško 1,3 milijardi dolara.

1. Bill Gates
Procijenjeno bogatstvo 2010. – 53 milijardi dolara
Procijenjeno bogatstvo 2011. – 56 milijardi dolara
Ljestvica najbogatijih milijardera iz svijeta tehnologije zanimljiva je, no tko je prvi znali ste vjerojatno čim ste pročitali naslov. Bill Gatess povećao je bogatstvo za tri milijarde dolara, usprkos tome što je u dobrotvorne svrhe dao tridesetak milijardi dolara.


3/12/2011 0 komentari

GORILA MARKETING

Alternativni pristup marketingu


Gorila Marketing je upravo izmišljen termin i predstavlja balkansku verziju Gerila marketinga. Na ovom blogu ću objavljivati postove vezane za merketing i sve ono što me inspiriše u mom poslu. DOBRO MI DOŠLI :)
3/11/2011 0 komentari

10 najuticajnijih reklamnih slogana

Tagline Guru je objavio listu najuticajnijih reklamnih slogana, napravljenu anketiranje više od sto profesionalaca iz oblasti marketinga, oglašavanja i brendinga. Evo prvih deset, a ostatak možete pogledati ovde:

1.Got milk? (1993) California Milk Processor Board
2. Don’t leave home without it. (1975) American Express
3. Just do it. (1988) Nike
4. Where’s the beef? (1984) Wendy’s
5. You’re in good hands with Allstate. (1956) Allstate Insurance
6. Think different. (1998) Apple Computer
7. We try harder. (1962) Avis
8. Tastes great, less filling. (1974) Miller Lite
9. Melts in your mouth, not in your hands. (1954) M&M Candies
10. Takes a licking and keeps on ticking. (1956)Timex

P.S.
Maznuo sa neta :)

  

3/10/2011 0 komentari

GERILA MARKETING

Gerila marketing (dopunjeno i prošireno izdanje)
Autor: Džej Konrad Levinson

Naslov originala: Guerilla Marketing, Jay Conrad Levinson, 2007.

Izdavač za srpsko tržište: IPS, Beograd
Godina izdanja: 2008.

Scan0002

Ove nedelje Vam predstavljam Gerila marketing Džej Konrad Levinsona, koji osamdesetih godina proslog veka i 

stvorio termin gerila marketing, nasuprot klasičnom marketingu, kakav se uči na fakultetima.


Ova knjiga je od kako se pojavila bestseler, a Džej Konrad Levinson je poznat po tome što je pre nego se otisnuo u konsultantske vode samostalnog posla, bio potpredsednik i kreativni direktor čuvenih advertajzing agencija kao sto su: J Walter Thomspon i Leo Burnett.
Gerila marketing, gusto pisan i isto tako štampan, na 370 stranica donosi pregršt saveta za uspešno marketiranje malih i srednjih preduzeća koja pre svega imaju ograničeni marketing budžet.



Šta je gerila marketing?


Guerila marketing je nekonvencionalni sistem taktika i marketing promocija, koje se zasnivaju na malom budžetu. U savremenoj marketing praksi termin gerila marketingoznačava brze, dinamične i nekovencionalne marketing metode, kojima ne pirbegavaju najveći igrači na tržištu, već oni sasvim mali i/ili srednji.

Krajnji cilj svih marketinških aktivnosti po Levinsonu nije povećanje prodaje, već stvaranje profita. 


Stoga se i krajnji rezultati uspešnosti svih gerila strategija koje Levinson preporučuje mere u povećanju profita.  



Izdvojićemo za Vas nekoliko zanimljivih ideja iz Gerila marketinga:

•    Kupac je uvek na prvom mestu. Ukoliko želite da prodate Vaš proizvod ili uslugu, morate da uspostavite odnos za kupcem. 


On mora da se zasniva na poverenju i podršci. Vi morate da razumete potrebe Vašeg kupca i da mu ponudite proizvod koji će da ispuni njegova očekivanja kao i Vaša obećanja.


•    Kada primenjujete gerila marketing taktike, biti mala ili srednja kompanija je uvek prednost nego biti velika. Mali biznisi mogu mnogo lakše da dopru do svojih klijenata jer su bliskiji sa njima, u direktnijem su kontaktu i mnogo su brži i fleksibilniji kada treba uvesti promene. 

Jay-conrad-levinson-knjige 




Principi gerila marketinga:


•    Guerrila marketing naročito odgovara manjim biznisima i preduzetnicima.
•    Nije dovoljno uložiti samo novac u marketing, već je u gerili bitnije uložiiti vreme, 
energiju, stpljenje i kreativnost.
•    Pratite raspoloženje svojih starih mušterija, negujte odnose sa njima, njihova preporuka će Vam doneti nove mušterije.
•    Vodite evidenciju koliko ste novih mušterija dobili svakog meseca.
•    Kreirajte Vašu marketing strategiju, naoružajte se stpljenjem i merite rezultate.
•    Koristite nove tehnologije kako biste unapredili svoje poslovanje.
•    Krajnji cilj nije povećanje prodaje,već krajnje povećanje zarade.
Kome će najviše koristiti ova knjiga?
Ukoliko niste apsolutni početnik, onda Vam savetujemo da pročitate ovu knjigu, podsetićete se mnogih detalja koje ste verovatno zaboravili, a saznaćete i neke nove.
Ukoliko se prvi put ozbiljnije susrećete sa makretingom, i nameravate da saznate nesto više o njemu, naročito o gerila taktikama, kao i da počnete da ga primenjujete, kreirajucistrategiju koja ce da pomogne povećanju profita Vaše firme, onda olovku u ruke, hvatajte beleške i učite.
3/09/2011 0 komentari

WEB MARKETING

Ljudi od vizije su prije samo nekoliko decenija najavljivali da će Internet mreža postati nezaobilazan faktor u svim sferama života, kao društvena, poslovna... realnost. Matrix nam je izgledao previše futurističan. I sva predviđanja o promijeni životnog stila pod uticajem tako, naizgled male stvari kao što je Internet, je predstavljalo za većinu nas, samo nagađanja. Međutim, ako otvorite oči i pogledate oko sebe, shvatićete da je budućnost počela.

Promjene koje Internet unosi u poslovni svijet nazivaju „Poslovna šansa malih“, iz razloga što su sve adrese na mreži podjednako „vidljive“ za sve korisnike, tako da svoje prisustvo možete ostvariti i sa relativno malim ili nikakvim ulaganjem.

Broj korisnika interneta u 2008. je iznosio preko milijardu, što je gotovo šestina čovječanstva. (ComScore, Analitička kuća), koliki je broj danas? Kao sastavni dio svakodnevnice Internet je postao potreba, a ne luksuz. Bez Interneta se jednostavno ne može zamisliti moderna komunikacija.

Sa razvojem internet mreže razvijao se i Internet ili Web maketing u kome su pametni poslovni ljudi uvidjeli mogućnos neograničenog prisustva u globalnom sijelu.

Internet predstavlja najsavršeniji oblik komunikacije modernog doba, jer kao globalna kompjutersku mrežu omogućava trenutnu i globalnu komunikaciju. Kao takav Internet je jednostavno neophodan marketinški medij. „Ukoliko ne postojite na Internetu, vi ne postojite!“ Ukoliko ne postojite na Internetu vaše
poslovanje jednostavno nije dovoljno profesionalno.

Internet je nastao 1969, fenomen interneta počinje 1990. stvaranjem HTML jezika i uvođenjem www-a. Ako ne želite da se priključite fosilnim ostacima zajedno sa vašim biznisom možda još nije kasno da se priključite na mrežu.

U Bih 2008. Godine proj korisnika je procijenjen na 1.3 miliona, 2009. je bio 1 420 000. U 2010. je iznosio oko 37% od ukupnog boroja stanovnika. Broj i dalje raste.
 
;